ZagrebDox je međunarodni festival dokumentarnog filma koji se održava svake godine u prvom kalendarskom tromjesečju u Zagrebu. Osnovan je 2005. godine s ciljem da pruži uvid u recentnu dokumentarističku produkciju, potakne nacionalnu dokumentarnu proizvodnju te ojača međunarodnu i regionalnu suradnju na polju koprodukcija. Natjecateljski program festivala podijeljen je na međunarodnu i regionalnu konkurenciju, a prikazuju se najbolji dokumentarni filmovi snimljeni i producirani u posljednjih godinu dana, s naglaskom na sve ono što je novo, hrabro, pomaknuto i neustrašivo u svijetu dokumentarnog filma. Osim natjecateljskih, ZagrebDox ima i niz nenatjecateljskih programa - retrospektiva, filmova fokusiranih na pojedine teme, žanrove, tehnike i estetike.
ZagrebDox na Festivalu mediteranskog filma Split gostuje sa selekcijom filmova iz ovogodišnjeg kratkometražnog natjecateljskog programa.
FILMOVI:
Who Loves the Sun, Arshia Shakiba, Kanada, 2024., 19'
Film Tko voli Sunce bavi se dugotrajnim efektom rata na sirijsko stanovništvo i na njihov okoliš. Nedugo nakon što se ustanak protiv Assadova režima pretvorio u krvav sukob pa potom i u građanski rat, više od polovice stanovništva moralo je napustiti svoj dom i regiju. Oni koji su ostali morali su se prilagoditi i preživljavati gradeći snažan osjećaj za zajednicu te pomažući jedni drugima kako bi prebrodili kolektivne probleme. Uslijed raspada službene naftne industrije, iz potrebe su počele nicati improvizirane lokalne rafinerije. Budući da se sirova nafta i dalje smjela crpiti i izvoziti, improvizirane rafinerije lokalnim civilima uskoro su postale stalan izvor prihoda. Tim neodrživim strategijama preživljavanja okrenuli su se u potrazi za rješenjima problema nezaposlenosti i potrebe za gorivom.
The Other Side of the Mountain, Yumeng He, SAD, Kina, 2024., 20'
U filmu Druga strana planine autorica dokumentira kako se njezin otac vraća u rodni dom u Chongqingu da ispuni želju svoje stare majke. Pedeset godina nakon što je posljednji put vidio grad urbanizacija je drastično izmijenila nekoć poznate ulice i znamenitosti. Frustriran nemogućnošću vraćanja iščezle prošlosti, otac se hvata bloka i crta u pokušaju da premosti sjećanja sa sadašnjošću. Susrećemo nekadašnje obiteljske prijatelje i strance koji pripovijedaju o svojoj povezanosti s mjestom koje se mijenja. Film propituje odnos stalnosti ljudske čežnje i nestalnosti krajolika koje nazivamo domom, kao i razloge različitih načina dokumentiranja i stvaranja slika.
Terenska nastava, Jozo Schmuch, Hrvatska, 2024., 23'
Svake godine preko 35 000 učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske, u sklopu programa Memorijalnog centra Domovinskog rata, posjeti grad Vukovar. Film prati jedan osmi razred koji odlazi na taj izlet i dokumentira njihovo cijelo putovanje, kao i povratak kući. Na početku se uspostavljaju odnosi među učenicima. Kada ih se suoči s ratnim zbivanjima 90-ih, hoće li prevladati njihova znatiželja i poštovanje koje bi im taj izlet trebao probuditi prema Vukovaru i Domovinskom ratu ili će ipak u njihovu fokusu ostati adolescentni odnosi, tipični za njihovu dob? Sekundarno, film tematizira kako kroz edukaciju stvaramo kolektivno sjećanje i jesu li memorijalni centri dobar način za odavanje pijeteta žrtvama.
Lessons of Happiness, Oleksii Yeroshenko, Ukrajina, 2024., 21'
U Ukrajini počinje već treća školska godina u sjeni sveobuhvatnog rata. Natalia, učiteljica u naoko mirnom ukrajinskom gradu, dočekuje novi razred. Stvara otok sigurnosti i radosti svojim petašima, što joj pomaže da skrene zabrinute misli s vlastitog sina, koji se bori na fronti. "Nitko nas nikad neće spriječiti da slavimo dan znanja!" kaže Natalia. No na prvi dan škole ratna stvarnost ruši njezine snove.
Ovo je (za) more, Renata Poljak, Hrvatska, 2025., 15'
Ideja za film proizašla je iz spekulativne ideje/pitanja: Možemo li izliječiti more? Pomoći mu barem malo? Napraviti muziku za njega, učiniti ga da se osjeća bolje? Naša vjerovanja i uvjerenja oblikovana su pričama koje su se tijekom stoljeća mijenjale. U staroslavenskoj mitologiji bog mora nije se smatrao blagonaklonom silom. Mitološki glas Amire Medunjanin, u kombinaciji sa suvremenom live kompozicijom Alena i Nenada Sinkauza te pjesmom Monike Herceg, stvara novi mit koji nastoji promijeniti narativ. Dvanaestogodišnji dječak Vanja Cetnić-Koča posljednje dvije godine hvata i proučava planktone. Posjeduje profesionalnu mrežu za plankton i provodi znanstvena istraživanja pod mikroskopom. Njegovo istraživanje već je pridonijelo novim znanstvenim otkrićima.
* filmovi se prikazuju na originalnom jeziku s engleskim titlovima
